ŠTA JE KARCINOM DOJKE I KOLIKO SE ČESTO JAVLJA?

Zašto pregledati dojke: Karcinom dojke je najčeći zloćudni tumor i vodeći urok smrti od karcinoma u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. U Srbiji godišnje oboli oko 4000 žena, prema Registru za rak IO Vojvodine i Institut za zaštitu zdravlja-Batut, standardizovana stopa incidence je 56/100.000. Učestalost javljanja je slična kao i u zemljama Južne-Jugoistočne Evrope, odnosno kao i u zemljama u okruženju. U visoko rezvijenim zemljama, u Americi i Zapadnoj Evropi, ova bolest se češće javlja nego kod nas. Standardizovana stopa incidence iznosi 95/100.000, ali se u tim zemljama, bolest detektuje značajno ranije, u ranim stadijumima kada su šanse za izlečenje velike. U našoj populaciji prosečno vreme obolevanja od karcinoma dojke je 55.godina života, a ono što nas brine je velika učestalost bolesti među mlađim ženama, koje češće obolevaju u odnosu na razvijene zemlje. Oko 1/3 žena sa karcinomom dojke u Srbiji je mlađa od 50 godina i kod manje od 40% obolelih bolest se otkije u ranom stadijumu. Čak oko 10% naših žena ima udaljene metastaze u vreme postavljnaja dijagnoze. Godišnje u Srbiji umre oko 1300 žena od ove bolesti.

KOJI SU NAJVAŽNIJI FAKTORI KOJI UZROKUJU NASTANAK KARCINOMA DOJKE? Faktori rizika predstavljaju osobine, zbivanje ili navike pojedinca, grupe ili zajednice koje povećavaju pojavu obolenja. Faktore rizika možemo podeliti u 4 grupe: 1. Nepromenljivi faktori: pol, godine života, nasleđe, porodična istorija, lična istorija karcionoma dojke, dug period menstrualnog ciklusa, prethodne operacije nekih benignih promena u dojkama, zračenje grudnog koša u vreme rasta i razvoja dojki, rasna i etnička pripadnost, izrazito gusto-žlezdano tkivo dojke. 2. Faktori vezani za životni stil-promenljivi faktori : rađanje, dojenje, hormonska terapija, gojaznost, konzumacija alkohol i fizička neaktivnost. 3. Faktori koji nisu dovoljno razjašnjeni: vrsta ishrane odnosno unos vitamina i pušenje 4. Kontraverzni faktori ili laički faktori za koje medicina nema dokaze: česti pobačaji, noćni ili smenski rad, upotreba dezodoransa, nenošenje grudnaka, ugradnja implantata.

KAKO SE KARCINOM DOJKE NAJČEŠĆE PRIKAZUJE? KAKO GA PREPOZNATI?

Najčešće se prikazuje kao čvrst/tvrd nepokretan i bezbolan čvor. Može se manifestovati pojavom zadebljanja ili crvenilom kože dojke, pojavom iscedka iz bradavce ili uvlačenjem i deformitetom bradavice. Obolela dojka može izmeniti oblik i veličinu. Ponekad se u samoj dojci ne mora manifestovati problem primeti, ali se može primetiti uvećan i bezbolan limfni čvor u pazušnoj jami. U našoj populaciji svega 2% detektovanih tumora je u vreme postavljanja dijagnoze malo, suptilno, patohistološki u početnom stadijumu. Većina žena u Srbiji se javi lekaru kada je bolest u 2. stadijumu (T2), kada je tumor veličine 2. i više santimetara.

DRAGE DAME NEMOJTE ČEKATI DA PRIMETITE BILO KAKVU PROMENU U DOJKAMA DA SE OBRATITE LEKARU. VRŠITE REDOVNE GODIŠNJE ILI DVOGODIŠNJE KLINIČKE PREGLEDE DOJKI KOD SVOG LEKARA/GINEKOLOGA ILI HIRURGA-ONKOLOGA , KAO I ULTRAZVUČNE I MAMOGRAFSKE PREGLEDE KOD RADIOLOGA. OVIM PREGLEDIMA SE NE MOŽE SPREČITI POJAVA TUMORA ALI SE ON MOŽE UOČITI DOK JE MALI, U PRVOM, POČETNOM- INVAZIVNOM ILI ŠTO JE MNOGO BOLJE PREINVAZIVNOM (IN SITU) STADIJUMU, KADA SU ŠANSE ZA IZLEČENJE VELIKE. NAKON ULTRAZVUČNOG PREGLEDA DOJKI DOBIĆETE JASNU PREPORUKU OD RADIOLOGA KADA TREBA URADITI NAREDNI PREGLED I KOJOM METODOM.