Autor: prof. dr Tihomir Dugandžija

 

1. Šta je rak pankreasa?

Rak pankreasa je nekontrolisano i nepravilno delenje ćelija ove žlezde smeštene iza želuca. U odnosu na sve ostale vrste maligne tumore drugih organa, rak pankreasa ima najlošiju prognozu preživljavanja. Svega nekoliko procenata obolelih preživi 5 godina nakon postavljanja dijagnoze ove bolesti. Svake godine u svetu oko 330 000 osoba umire od ove bolesti. U Republici Srbiji godišnje kao posledica ove bolesti umre 850 osoba, a u Vojvodini 250.

             

2. Zašto je rak pankreasa opasan?

U momentu postavljanja dijagnoze ove bolesti manje od jedne petine svih obolelih se može operisati. Operacija predstavlja jedini relativno efikasan način borbe protiv ove bolesti. Međutim, čak i operacija u ranom stadijumu bolesti ne predstavlja garanciju uspešnog lečenja. Zbog navedenog, većina novoobolelih sa proširenim stadijumom bolesti preživljava svega nekoliko meseci.

3. Koji su faktori rizika?

Na pitanje zašto nastaje rak pankreasa nauka nema potpun odgovor. Utvrđeni su određeni faktori rizika koji povećavaju verovatnoću nastanka tumora. Najvažniji faktor je pušenje. Šećerna bolest je takođe važan faktor rizika. Ako su oboleli roditelji ili braća/sestre rizik je do 3 puta veći. Hronični pankreatitis takođe povećava rizik od raka pankreasa, kao i prisustvo gojaznosti. Rak pankreasa se podjednako javlja i kod muškaraca i žena, a kako raste starosna dob tako raste i učestalost ove bolesti.

               

4. Koji su simptomi raka pankreasa?

Nažalost, u ranom stadijumu bolesti, rak pankreasa je najčešće bez simptoma. Kako se tumor uvećava, tako se mogu pojaviti neki od sledećih simptoma: žuta prebojenost kože i sluznice oka, bolovi u gornjem delu trbuha i sredini leđa, mučnina i povraćanje, slabost i osećaj umora, gubitak apetita, gubitak telesne težine, promene u ritmu pražnjenja stolice i boje stolice. Svi navedeni simptomi mogu se pojaviti i u čitavom nizu drugih bolesti tako da njihovo prisustvo predstavlja samo sumnju na rak pankreasa koja se mora razjasniti dijagnostičkim postupcima.

5. Kako se postavlja dijagnoza raka pankreasa?

Polazna tačka u procesu utvrđivanja navedene bolesti predstavlja fizikalni pregled i laboratorijski nalazi. Dalje metode uključuju ultrazvučni pregled abdomena, endoskopski pregled abdomena, kompjuterizovanu tomografiju, endoskopsku retrogradnu holangiopankreatografiju, magnetno rezonantni imidžing, pozitron emisionu tomografiju, biopsiju i laparoskopiju. Najčešće se dovoljne samo neke od navedenih metoda za postavljanje dijagnoze.

              

6. Kako se leči rak pankreasa?

Opcije lečenja zavise od stadijuma bolesti. Odluku o modalitetu lečenja donosi tim lekara. U ranoj fazi bolesti primenjuje se operativni tretman koji jedini pruža šansu za izlečenjem. Druga opcija je hemioterapija koja se može primeniti zajedno sa operativnim načinom lečenja, kao samostalna varijanta lečenja ili u kombinaciji sa ozračivanjem. Palijativno lečenje se primenjuje u cilju eliminacije tegoba pacijenata.

7.Kakav je napredak postignut u lečenju raka pankreasa?

Rak pankreasa predstavlja primer malignog tumora gde u poslednjim nekoliko decenija nije postignut gotovo nikakav napredak u lečenju. Iz tog razloga preživljavanje je ostalo na gotovo istom nivou. Paralelno se beleži porast obolevanja i umiranja od ovog tumora.

8.Da li se očekuju novine u ranoj dijagnosti i boljoj terapiji raka pankreasa?

Još uvek nemamo mehanizme za ranu dijagnostiku ovog tumora. Intenzivno se radi na pronalasku novih tumor markera i radioloških tehnika koji bi omogućili ranu dijagnostiku bolesti. Istovremeno se putem tkz kliničkih ispitivanja analizira uvođenje novih terapijskih opcija pre svih ciljane biološke terapije i imunoterapije. Lekovi iz ove dve grupe su već dali dobre rezultate kod drugih tumora pa se opravdano očekuju i rezultati u terapiji raka pankreasa.

               

9. Da li društvo može više da uradi u borbi protiv raka pankreasa?

Smatra se da problem raka pankreasa nije prepoznat kao veliki narastajući društveni problem. Na to ukazuje manja zastupljenost teme raka pankreasa u odnosu na druge tumore i nesrazmerno manje ulaganje u dijagnostičke i terapijske procedure za rak pankreasa u odnosu na druge tumore. Problem raka pankreasa mora biti nametnut odgovornim političkim subjektima i donosiocima državnih odluka

              

10. Šta pojedinac može da učini u borbi protiv raka pankreasa?

Mere koje može uraditi pojedinac se mogu podeliti na mere zaštite sopstvenog zdravlja (eliminacijom poznatih faktora rizika i prepoznavanjem ranih simptoma bolesti) i mere pojedinca kao člana društvene zajednice (društvene aktivnosti). Svako na svojoj poziciji u društvu može uticati u manjoj ili većoj meri da se ova bolest prepozna kao značajan problem i da se usmere veća finansijska sredstva za dalja istraživanja uzroka bolesti, postupaka dijagnostike i lečenja.